Tekst: berina_harun

Kao farmaceutkinja, o ovome ću vam reći iz svog profesionalnog ugla, ali i iz ličnog iskustva majke dvoje djece. Onog trenutka kada sam saznala da sam ostala trudna, počela sam sa upotrebom folne kiseline. Za žene koje planiraju trudnoću, nije na odmet upotreba folne kiseline i mjesec dana prije samog začeća. Upotreba ovog vitamina je namijenjena prevenciji defekta neuralne cijevi novorođenčeta, takozvana spina bifida. Sa ustanovljenim nedostatkom folne kiseline kod žene upotrebljava se jedna tableta dnevno (5 mg) folne kiseline tokom cijele trudnoće. Kod žena kod kojih nije ustanovljen taj nedostatak, dovoljno ga je koristiti u prvom trimestru trudnoće (do 12. gestacijske nedjelje).

Osim toga, trudnice i dojilje imaju potrebu za vitaminom D u količini od 10 mikrograma dnevno (vitamin D reguliše količinu kalcijuma i fosfata u organizmu koji su potrebni za izgradnju kostiju, zuba i mišića). Iako naš organizam ima sposobnost proizvodnje vitamina D kada smo izloženi ljetnjem suncu (od juna do početka septembra), nije tačno poznato koliko je vremena potrebno boraviti na suncu kako bi proizveli dovoljno vitamina D. Taj vitamin se nalazi i u hrani uključujući ribe (poput lososa, skuše, haringe i sardine), jajima i crvenom mesu. Budući da se nalazi samo u malom broju namirnica, teško je dobiti njegovu dovoljnu količinu iz hrane. Iz tog razloga, svaka osoba u uzrastu od pet godina, treba da razmotri uzimanje dnevnog dodatka koji sadrži 10 mikrograma vitamina D.

Zbog povećanih metaboličkih potreba trudnica, veoma je vjerovatno da će se u trudnoći javiti neki oblik anemije, uprkos ishrani koja podrazumijeva hranu bogatu gvožđem. Crveno meso (što je moguće starije – junetina), zeleno lisnato povrće, suvo voće (kajsije), orašasti plodovi, kikiriki i drugo sadrže gvožđe. Ako, uprkos tome, nivo gvođža u krvi ostane nizak, ginekolog će vam savjetovati da uzimate dodatke koji sadrže gvožđe. Zato je veoma važno pratiti vrijednost hemoglobina u krvi koji ne bi trebalo da bude niži od 120 g/l. Važnost ovog parametra je u tome što će se, u zavisnosti od njegove vrijednosti u krvi majke, roditi beba koja ima dovoljnu količinu gvožđa u krvi (samim tim i količinu kiseonika koji se veže za gvožđe). Zbog njegovog manjka, novorođenče će imati anemiju zbog koje postoji opasnost od kompenzatorno ubrzanog rada srca (da bi se nadoknadio manjak kiseonika u organizmu). Osim toga, u periodu trudnoće ženi su potrebne i povećane količine vitamina C i kalcijuma.

Znajući sve to, ulaskom u drugi trimestar trudnoće (od 13. gestacijske nedjelje), trebalo je da odlučim koje vitamine (i minerale) ću koristiti do kraja trudnoće (i još mjesec dana nakon porođaja). Znajući da sam farmaceutkinja, moja ginekologica mi je dala mogućnost da sama izaberem proizvod koji ću koristiti. Moram priznati da mi nije bilo teško da odlučim. S obzirom na to da se na tržištu Crne Gore nalazi samo jedan lijek za tu namjenu, a da su sve ostalo dijeteski suplementi, odmah sam se odlučila za lijek Elevit pronatal® (preporučena doza je jedna tableta na dan; “Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim dejstvima, posavjetujte se sa svojim ljekarom ili farmaceutom”) . Da bi vam bilo jasnije zbog čega sam se tako odlučila, objasniću vam razliku između lijeka i dijetetskog suplementa. Naime, svaki lijek koji se nalazi na tržištu u Crnoj Gori podliježe ispitivanju kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti njegove primjene. S druge strane, tržište dijetetskih suplemenata nema ovako strogo definisana ispitivanja kojima podliježu, što znači da se o njima značajno manje zna nego o ljekovima.

Kada je riječ o ishrani u trudnoći, bitno je znati da koncept “trudnica jede za dvoje” nije tačan i ne treba da se primjenjuje. Zdrava trudnica treba da ima dijetetski režim onakav kakav je imala i prije trudnoće, uzimajući u obzir gore navedene povišene potrebe za određenim nutrijentima. Ono što bih savjetovala svakoj budućoj mami je da izbjegava hranu koja se nalazi u konzervama (zbog prisustva konzervanasa koji nisu poželjni u trudnoći). Osim toga, potrebno je izbjegavati i sljedeću hranu: meke sireve (gorgonzola ili buđavi sir – sadrži više vlage od tvrdih sireva što pogoduje razvoju bakterija kao što je Listeria), sirova ili djelimično kuvana jaja (zbog opasnosti od prisustva bakterije Salmonelle), sirovo ili nedovoljno kuvano meso (zbog opasnosti od toksoplazmoze, infekcije izazvane parazitom Toxoplasma), iznutrice kao što je jetra (zbog prevelike količine vitamina A koje mogu da škode bebi). Neke ribe kao što je tuna treba ograničiti na količinu od ne više od dva odreska nedjeljno (tuna sadrži više žive od ostalih vrsta riba; količina žive koju dobijamo iz hrane nije štetna za većinu ljudi, ali može uticati na nervni sistem djeteta ako se uzimaju velike količine u toku trudnoće). Sirova ili blago kuvana riba u jelima kao što je sushi pogodna je za trudnicu sve dok je sirova riba prije upotrebe bila smrznuta. To je zato što divlja riba može da sadrži parazite koji se zamrzavanjem ubijaju (s druge strane “bazenska” riba zbog definisane, vještačke ishrane, vjerovatno neće sadržati parazite). Kada je u pitanju kofein, ne morate ga izbjegavati u potpunosti, ali nemojte konzumirati više od 200 mg kofeina dnevno (dvije šoljice kafe).  

Da bih vam približila režim ishrane koji sam imala u toku trudnoće (uz saglasnost moje ginekologice), moja ishrana je izgledala ovako:

  • doručak: 2 jaja, sir
  • užina: 1-2 voćke (jabuka/kivi… preferirati sezonsko voće)
  • ručak: čorba, crveno meso, salata
  • užina: suve smokve/suve kajsije/badem/lješnik/pistaći/indijski orah (nekoliko komada)
  • večera: salata od povrća

Buduće mame, nadam se da sam uspjela bar malo da vas uputim na neke ključne stvari u vezi sa vašom ishranom u toku trudnoće. Želim vam da uživate u danima koji su pred vama jer zadovoljna mama rađa zadovoljnu bebu.

#jasamcoolmama

#mismocoolmame