By @berina_harun

Datum: 01.04.2019.

Fotografija: Unsplash, Pexels, Freepik

Jedna od najboljih stvari koje možete učiniti kako bi Vaše dijete bilo mentalno zdravo je brinuti se o vlastitom mentalnom zdravlju. Od kada sam rodila prvo dijete, imala sam tu naviku da kada se probudim (a za ove, skoro 3 godine bilo je dosta neprospavanih noći J) na lice stavim malo rumenila i onda sam spremna za sve aktivnosti koje mi taj dan i život servira. 🙂 I prihvatala sam ih objeručke, jer sam bila zadovoljna svojim odrazom u ogledalu. Nisam od onih majki koje stave punđu na glavu i tako danima, misleći da je to mjerilo požrtvovanosti. Ja sam klasična „nemajka“ koja, kada je najumornija ode kod frizera da se dotjera. 🙂 Dotjerivala sam se i kada nije bilo posebnih povoda za to, jednostavno, željela sam i da djeci uvijek izgledam lijepo.

Odnos djeteta s roditeljem igra važnu ulogu u njegovom mentalnom zdravlju. Razvijanje osjećaja sigurnosti počinje izgradnjom povjerenja između roditelja i djeteta. Budite predani tome što ćete reći i recite ono što mislite. Prazne prijetnje, prekršena obećanja i nedosljedna briga otežaće Vašem djetetu da Vam vjeruje. Naša djeca su nedavno krenula u vrtić, stariji sin ima 2 godine i 7 mjeseci i sa njim se već o svemu može razgovarati. Iako je u početku bilo momenata da od nas traži da čuje ono što želi, npr:“Danas nećemo da idemo u vrtić, je li mama“?, ako to nije tačno, to nije mogao da čuje od mene. Za uzvrat, mogao je da čuje da će biti u vrtiću jedan dio dana a onda ga vodimo na neko obećano mjesto da vozi svoj trotinet (što sam uvijek ispoštovala ma koliko da sam u tom momentu bila bolji kandidat za „odmaranje“ 🙂 ).

Da biste djeci izgradili samopouzdanje od najranijeg djetinjstva, pružite istinsku, realnu pohvalu. Izgovaranje stvari kao što su:“Ti si najpametnije dijete u cijeloj školi“, neće pomoći Vašem djetetu da razvije zdravo samopoštovanje. Time ćete njegove limite postaviti dosta nisko i ono neće imati potrebu da dalje radi na sebi. Izbjegavajte da hvalite kod djeteta stvari na koje ono ne može da utiče, na primjer kako izgleda i koliko je pametno. Umjesto toga, pohvalite njegov trud i izbjegnite pretjerane pohvale. Kritikujte ponašanje, a ne dijete. Najbolje je reći:“To je bilo loše što si uradio“, a ne „Ti si loš dječak ili djevojčica“. Ljubav, sigurnost i prihvatanje trebalo bi biti u srcu porodičnog života. Djeca moraju da znaju da Vaša ljubav ne zavisi od njihovih dostignuća. Greške i/ili poraze treba očekivati i prihvatiti.

Evo nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste poboljšali inteligenciju vašeg djeteta:

  • Čitanje za poboljšanje verbalne i lingvističke inteligencije

Lingvistička inteligencija je sposobnost obrade informacija pomoću riječi i jezika. U poređenju s obradom slika ili govora, čitanje je izazovnije jer dijelovi našeg mozga stvaraju veze. Kada čitamo, moramo da maštamo i zamišljamo. Čitanje ne samo da pomaže da se poboljša jezik, koji je potreban za komunikaciju, već i da naš um bude oštar. Početak čitanja rano može pomoći ne samo u rastu pismenosti Vašeg djeteta, nego može koristiti i širem rasponu kognitivnih sposobnosti koje su ključne kasnije u životu. Kroz priče, djeca mogu poboljšati svoju maštu i vještine vizualizacije. Za roditelje je važno da djeci osiguraju odgovarajuće knjige. Njihov prvi set knjiga trebalo bi da ima mnogo boja i slika kako bi privukao pažnju i podstakao zanimanje za njih.

  • Igrajte se kockicama kako biste poboljšali prostornu inteligenciju

Puzle, kockice, memorijske igre,… – to su igračke s kojima bi svako dijete trebalo da odrasta. Dajte svojoj djeci dovoljno vremena i prostora da se igraju tim igračkama dok ne krenu u školu. Igra kockicama i njihova konstrukcija je posebno važna i korisna jer daje Vašem djetetu više mogućnosti učenja. Djeca razvijaju svoju prostornu inteligenciju prilikom odlučivanja o tome kako da naslažu kockice, ispod, iznad,… Istraživanja su pokazala da razvoj prostornih vještina podržava kasnije učenje u  tehnologiji, inženjeringu i matematici. Otkriveno je da djeca koja bolje vizualizuju prostorne odnose razvijaju jače aritmetičke sposobnosti u osnovnoj školi.

  • Radite matematiku i fizičke vježbe kako biste poboljšali fluidnu inteligenciju

Razmišljati apstraktno, identifikovati obrasce, rješavati probleme i razlikovati odnose bez korišćenja prethodnog znanja – to je poznato kao fluidna inteligencija. Uopšteno, koristimo našu fluidnu inteligenciju kada naiđemo na novu situaciju. Ako dijete uočava razliku između kvadrata i pravougaonika, pokažite im prave kvadratne i pravougaone predmete oko kuće. Neka vide i dodirnu objekte kako bi osjetili razliku. Umjesto jednostavnog pisanja ili prikazivanja broja “2” djetetu, pokažite im stvarne predmete.

Osim ranog izlaganja matematici, istraživanja sugerišu da fizička aktivnost takođe može poboljšati fluidnu inteligenciju. Utvrđeno je da su tokom fizičke aktivnosti oslobođeni određeni hormoni koji blagotvorno djeluju na hipokampus, područje mozga povezano s učenjem i pamćenjem. Zato odvedite djecu da skaču, igraju se i trče okolo! 🙂

  • Vjerujte u njih

Da li je Vaše dijete doista pametno ili pametnije od prosjeka, nije važno ili ne čini razliku ako se ne radi na tome. Urađeno je istraživanje u kojem su učitelji osnovne škole grupi slučajno odabranih učenika rekli da su pametni. Nije učinjeno nikakvo posebno testiranje kako bi se ta djeca izdvojila kao „pametna“, a ništa nije dodato ili promijenjeno u učionici. Ipak, do kraja školske godine, djeca kojima su učitelji rekli da su „pametni“ od strane nastavnika, stekli su veći prosječan IQ rezultat od ostalih svojih vršnjaka. Vaše će riječi i Vaše povjerenje u njih uticati na njih do kraja života. Pohvala je najefikasnija kada je usmjerena na proces i predanost, a ne na krajnji rezultat. Proces učenja i trud Vašeg djeteta treba biti glavni naglasak vaše pohvale.

  • Zabava i muzika

Zabava je ključni sastojak kognitivnog razvoja.Djeca najviše uče o svijetu oko sebe kroz igru. Gotovo sve aktivnosti mogu pomoći u nekim aspektima kognitivnog razvoja. Roditelji mogu svojoj djeci da pružite različite igračke i nauče djecu raznim igrama i time da ciljaju na specifičan kognitivni razvoj. To može uključivati razvijanje bilo kakvih vještina od: jezika, koncentracije, kreativnosti, logičkog i apstraktnog razmišljanja, do fizičkih vještina kao što su koordinacija i motoričke funkcije.Muzika je još jedan način pomaganja razvoju kognitivnih sposobnosti kod djece. Slušanje muzike je odlična metoda za ublažavanje stresa i stvara pozitivno okruženje u kojem mozak može pravilno da se razvija. Najzanimljiviji instrumenti za djecu su bubnjevi, klavijature i klavir, jer oni razvijaju obje hemisfere mozga u jednakoj mjeri, kroz koordinisano korišćenje.